Ishrana beba

Kada i kako uvesti bebi čvrstu hranu?

Preporuke stručnjaka za bebine prve zalogaje

Kada i kako uvesti bebi čvrstu hranu?

Veliki izazov za roditelje predstavlja uvođenje čvrste hrane u ishranuNajčešće nedoumice su kada je beba spremna da pređe na nemlečnu ishranu, šta i kako pripremiti i u kojoj količini dati bebi. Donosimo vam nekoliko univerzalnih pravila koje pedijatri preporučuju roditeljima. 

Kada je beba spremna za uvođenje čvrste hrane?

Mleko je u početku glavna bebina hrana i preporuka je da se dojenje ili davanje mlečne formule nastavi i posle navršenih šest meseci, pa i do kraja druge godine starosti deteta. Uz mleko treba postepeno uvoditi raznovrsne namirnice koje se uobičajeno koriste u porodičnoj ishrani. Pre uvođenja čvrste hrane u ishranu bebe, potrebno je konsultovati se sa detetovim pedijatrom. 

Postoji nekoliko uslova koji treba da budu ispunjeni pre nego što beba pređe na nemlečnu ishranu. Starost bebe je veoma bitan preduslov. Najčešće se preporučuje da beba bude starija od 5 meseci, kada je njen sistem za varenje malo zreliji i spreman za prve zalogaje. Takođe, da bi dete pravilno jelo, mora samostalno da sedi i drži glavu uspravno. Jedan od znakova da je beba spremna za kašice je i njeno pokazivanje zainteresovanosti za hranu kada odrasli jedu

Šta i kako pripremiti?

Bebi se uvodi jedna po jedna nova namirnica i ponavlja tri dana za redom, kako bi u slučaju pojave alergije, znali tačno koja namirnica ne prija bebi. Preporučuju se prvo žitarice, nakon tri nedelje povrće, a zatim nakon dve nedelje voće. Prve žitarice su uglavnom pirinčane, bez glutena. Od povrća je najbolje izabrati ono koje je blagog ukusa, kao što su krompir i šargarepa, a zatim bundeva i tikvice. Jabuka, kruška i banana su uglavnom prvo voće koje pedijatri preporučuju u bebinoj ishrani. Nakon ovih namirnica, uvodi se meso, pre svega, kroz mesne supice, a zatim i mlečni proizvodi poput jogurta i kiselog mleka. Od sedmog meseca, pedijatri preporučuju i postepeno uvođenje tvrdo kuvanog žumanceta. Započinje se sa jednom četvrtinom, a onda se svake sedmice povećava za četvrtinu, pa se tako celo žumance može dati kroz mesec dana.

Nemlečna hrana u početku treba da bude dobro skuvana, sasvim ispasirana, a kasnije, sa pojavom prvih zubića, pasiranje treba smanjivati, kako bi beba dobila priliku da žvaće. 

Kada je dete probalo nekoliko vrsta hrane i ako nema pojave alergija, možete početi da kombinujete dve ili više vrsta namirnica. Hranu ne treba soliti, a ni šećeriti. Možda se bebi u početku ukusi i struktura neće odmah dopasti i odbijaće da jede. Napravite pauzu i ponudite joj ponovo. Kao i kod svih novina, i ovde je potrebno strplenje i period prihvatanja novih ukusa.

Koliko beba treba da pojede za obrok?

Količina kašice koju beba bira da pojede je individualna. Prvo se daje po nekoliko kašičica, pa se količina postepeno povećava, onoliko koliko beba želi da pojede. Količina nemlečne hrane treba da bude mala, a mleka veća. Obično se preporučuje da količina nemlečne hrane odgovara veličini detetove pesnice. U početku, dete će hranu uzimati rukama, istraživaće, razmazivati, umakati prstiće, a zatim i početi da uči čemu služe tanjir i kašičica. Biće nereda i hrane na sve strane, ali budite strpljivi, jer se tako uči! U ovom periodu, cilj je da se beba upozna sa namirnicama i različitim ukusima i tako sve do prve godine, nakon čega uglavnom mogu većinu namirnica kao i odrasli da jedu. Sa 12 meseci i dalje treba nuditi decu mlekom, preporuka je 2-3 puta dnevno. U tom uzrastu, tokom jednog dana dete bi trebalo da ima 3 glavna obroka i 2-3 užine. Kada se uvedu obroci, dete svakodnevno treba da jede namirnice iz svih grupa.

Uživajte sa vašom bebom u novim ukusima i iskustvima, a na bazzar-u pronađite sve što je potrebno za bebino hranjenje, od flašica i pribora za jelo do stolica za hranjenje. Prijatno! 🙂